portal za umjetnost
Izložba slika "Kameno blago" u sarajevskoj Vijećnici
Autor: Merima Hajdarbegović
Sarajevska Vijećnica bila je domaćin otvorenju izložbe slika pod nazivom ''Kameno blago'' bosanskohercegovačkog akvareliste Zlatka Devića. Otvorenje izložbe upriličeno je 27. novembra, a posjetioci su imali priliku pogledati radove do 4. decembra. Izloženi akvareli nastali su u sklopu temeljne nacionalne monografije ''Stećkopedija-Kameno blago stare bosanske države'', naučne knjige koja ima za cilj prezentaciju kamenih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosanske države. Na otvorenju posjetiocima su se obratili autor djela Zlatko Dević, profesor Edin Bujak sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu i ujedno autor pomenute monografije, Adnan Ćatović, glavni urednik izdavačke kuće Mladinska knjiga Sarajevo koja izdaje monografiju, gospodin Perica Mijatović, te profesor Enver Imamović. Izlagači su istakli svoje zadovoljstvo što su u prilici da upoznaju publiku sa stećcima i istaknu značaj ovog srednjovjekovnog bosanskog blaga čija je vrijednost prepoznata i njenim uvrštavanjem na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine.
Publici je prezentovano 130 akvarela koji se tematski bave prikazima nekropola ili pojedinačnih stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika nastalih u periodu od polovine 12. do polovine 16. vijeka. Autor navodi da su osnovni motivi za njegova djela preuzeti sa fotografija srednjovjekovnih nekropola koje su nastajale u periodu od 2015-2017. godine. Samim time, svaki od akvarela nosi naziv po određenoj nekropoli i mjestu na kojem se nalazi.
Foto: Merima Hajdarbegović
Foto: Merima Hajdarbegović
Slikar spomenike prikazuje u različitim godišnjim dobima. Na nekim djelima vidimo kako svojom kamenom masom promaljaju i kontrastiraju zelenoj površini, dok na drugim bivaju prekriveni bijelim snježnim plaštom koji posmatraču šalje notu hladnoće. Hladni tonovi poput zelene, plave i sive su ti koji dominiraju, uz povremeno korištenje žućkastih nijansi. Nijansiranje boja je prisutno, ali iako koristeći tehniku akvarela, autor u prikazivanju ovih spomenika iskazuje i svoju izrazitu crtačku djelatnost. Na taj način stvara sliku o njihovoj stabilnosti i postojanosti koja je kroz vijekove dokazana. Posmatrajući akvarele primjetno je i kadriranje koje je svakako posljedica uticaja fotografije. Ne treba zanemariti ni edukativni karakter ovih djela. Naime, autor gledaoce upoznaje sa autentičnim lokalitetima, autentičnim oblicima stećaka koji variraju od sljemenjaka, sanduka i stupova do ploča i krstača, te njihovim autentičnim ukrasima koji su predmet istraživanja historičara umjetnosti. Autor u svom radu ne potencira zastupljenost bogato ukrašenih stećaka od onih koji to nisu, te im pridaje jednak značaj. Na pojedinim djelima osim motiva stećaka nalaze se i prikazi arhitekture, te i jedan figuralan prikaz. Zanimljivo je spomenuti i prikaz nišana koji predstavlja kontinuitet u sepulkralnoj kulturi naše zemlje.
Ovi romantičarski prikazi srednjovjekovnih spomenika svakako će doprinijeti njihovom razumijevanju i važnosti, ali i podstaći svakog od nas na daljnje istraživanje ove oblasti.