portal za umjetnost
Intervju sa Romanom Kuduzovićem
Belkisa Džindo
Romano Kuduzović
Romano Kuduzović je rođen u Bosanskoj Krupi 1991. godine.
1996. godine se sa porodicom seli u Tuzlu gdje je završio JU Mješovitu srednju građevinsko-geodetsku školu Tuzla, odsjek za primijenjeno slikarstvo.
Od 2010. godine živi u Sarajevu gdje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek za grafički dizajn.
U periodu osnovne škole pokazuje talenat za likovnu umjetnost te učestvuje na takmičenjima iz oblasti likovnog stvaralaštva gdje osvaja nekoliko značajnih nagrada. U toku srednje likovne škole učestvuje na kantonalnim takmičenjima vajanja, laviranog tuša, crtanja i animacije na kojima bilježi nekoliko prvih, drugih i trećih nagrada. U tom periodu je bio član školske muzičke sekcije, Udruženja mladih Tuzle i Pozorištu mladih Tuzle gdje je svirao gitaru i predstavljao školu i pozorište na muzičkim takmičenjima, predstavama i mjuziklu.
2009. godine je osvojio nagradu za najtinejdžera iz oblasti umjetnosti (1. mjesto) i opću nagradu za najtinejdžera (3. mjesto). U toku srednje škole išao je na kurseve Kampa animacije Igman/Neum na kojima je bio redovan član i stekao četiri certifikata.
2010. godine, nakon upisa na Akademiju, aktivan je na poljima fotografije, videa, 3D slikarstva i grafičkog dizajna.
2012. godine osvaja 1. nagradu sa "Cinober" timom na prvom festivalu 3D ulične umjetnosti "Beton Fest" sa slikom "Podzemni svijet".
Nakon toga je uradio mnogo festivalskih i samoincijativnih aktivističkih 3D slika od kojih se ističu slike za festival “Cooltura” Bosanska Krupa, festival portreta “Interbifep” u Tuzli, “Split 3D Street Art Festival”, Festival “Murs Murs” Goražde, “FUU” Festival Sarajevo, “Beer Fest” Sarajevo, “Kaleidoskop” festival Tuzla, Zemaljski muzej Sarajevo 3D slika, JMBG Tuzla performans i 3D slika i mnoge druge.
Bio je pozvan na Spring Festival u Dohu (Qatar) 2013. godine i prvi koji je oslikao Souq Waqif sa 3d iluzijama.
Dobio je nekoliko nagrada iz fotografije: 1. nagrada na festivalu savremene umjetnosti “ArTz” u Tuzli, nagrada Alija Kučukalić iz oblasti fotografije i multimedije na godišnjoj izložbi Akademije likovnih umjetnosti, bio finalista sa serijom fotografija “Poznate slike kao konceptuualne fotografije” na “Fotografiji godine BIH 2015” sa kojom je imao prvu samostalnu izložbu na ArTz festivalu u Tuzli…
Osnivač je kampanje “Selfie sa Ditom” i tvorac ideje za gigantske skulpture što je imalo svrhu da fabrici Diti vrati nekadašnju popularnost i ujedno pomogne radnicima u fazi ponovnog pokretanja fabrike.
U 2017. godini je realizovao "The Scream Project" - "Scream Sarajevo" u galeriji Java pod pokroviteljstvom SHL fondacije, a nakon toga i na Sarajevskoj zimi 2017 i FUU festivalu 2017.
B: Ti si svestran umjetnik, vrlo aktivan u domeni kulture. Baviš se grafičkim dizajnom, fotografijom, 3D street artom... Gdje pronalaziš inspiraciju i šta je to što te motivira? Koji medij umjetnosti traži od umjetnika najviše posvećenosti?
R: Moj rad je podijeljen na aktivizam i komercijalni angažman. Kada je u pitanju aktivizam, ideje pronalazim u aktuelnim društvenim problemima i radovi su fokusirani na njihovo rješavanje. Moja najveća motivacija je želja za unaprijeđenjem životnog okruženja što trenutno pokušavam kroz umjetnost, neovisno na medij. Sa druge strane je komercijalni angažman koji je najviše motivisan željom da svaki brand na kojem radim blista na tržištu, a ujedno računajući na doprinos dizajnerskoj zajednici kroz originalnost i inovativnost. Svaki medij ima svoju težinu koja je najočitija u tehičkoj realizaciji, proces osmišljavanja ideje je uglavnom sličan za sve medije.
B: Dobitnik si nekoliko nagrada za svoj umjetnički rad. Koja od njih ti ima poseban značaj? Zašto?
R: Poseban značaj za mene ima prva nagrada za grupnu sliku na prvom 3d street art festivalu u Bosni i Hercegovini „Beton Fest Sarajevo“ nakon čega je je uslijedio moj dugogodišnji angažman u okviru domaćih i internacionalnih festivala te nagrada Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu “Alija Kučukalić“ iz oblasti fotografije i multimedije gdje sam dobio priliku da samostalno izlažem seriju fotografija „Famous Paintings as Conceptual Photography“.
Poznate slike kao konceptualne fotografije
B: Remiksovanje kulture nije novi vid izražavanja umjetnika, ali ti to radiš na drugačiji i prepoznatljiv način. Recimo, tvoja prva samostalna izložba koja se desila u Tuzli, „Poznate slike kao konceptualne fotografije“. Možeš li nam reći više o toj izložbi?
R: Navedena serija fotografija je, naime, proizašla iz konstantnog sanjarenja o radovima koji objedinjuju dobru ideju i izvrsnu realizaciju. Jednog jutra sam se probudio sa vizijom koja je predstavljala interakciju likova sa poznatih historijskih slika sa modernom tehnologijom. Proces nastajanja ove serije je trajao više od pola godine i uključivao je selekciju modela sličnih modelima sa poznatih slika, selekciju modernih elektronskih uređaja, kostimografije, šminke te na kraju samog procesa fotografisanja u studijskim uvjetima. Prvo priznanje vezano za ovu seriju je došlo sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu te nakon toga nekoliko samostalnih izlaganja koja su se desila u Sarajevu i Tuzli. Ciklus je izložen i na „Fotografija godine BiH 2015“ te objavljen na Fubiz i Arteide portalima za kulturu i umjetnost.
B: „Scream Sarajevo“ je također sličan projekat. Riječ je o nizu plakata, gdje se na svakom pojedinačno kao konstanta javlja kulturna institucija. Ova izložba je doživjela nekoliko izlaganja: prvo otvaranje u Galeriji Java, zatim u Historijskom muzeju u okviru Sarajevske Zime 2017 te na FUU festu u Radićevoj ulici u Sarajevu. Kakav je bio proces rada? Da li si zadovoljan ovom izložbom? Također, ono što je interesantno za ovu izložbu jeste da si posmatrača sa mjesta pasivnog konzumenta premjestio na mjesto aktivnog sudionika stvaranja umjetnosti. Zašto?
R: S obzirom na aktivistički duh, za prvo izlaganje sam se izborio uz pomoć SHL fondacije koja je pokrila kompletnu produkciju izložbe u Galeriji Java.
Sretan sam što su važnost izložbe prepoznali Sarajevka Zima te FUU festival.
Proces nastajanja ove serije foto-plakata je bio veoma kompleksan jer je prošao kroz proces istraživanja i fotografisanja lokacija i modela, kopirajtinga za svaki foto plakat, kreiranja muzičke podloge, režiranja glumačkog performansa te kreiranja promotivnih materijala.
Izložba u Galeriji Java je bila eksperimentalnog karaktera jer je ovo bio sasvim atipičan pristup izlaganju. Izložba je doživjela svoj vrhunac u Historijskom muzeju u okviru Sarajevske zime 2017. godine, gdje je realizacija bila na visokom nivou zahvaljujući zajedničkoj energiji organizatora i ekipe koja je bila tu za vrijeme postavljanja izložbe i 3D instalacije.
Navedena 3D instalacija jednog od foto-plakata omogućila je posjetiocima izložbe priliku da se fotografišu unutar samog rada i daju svoj scream/vrisak.
Nakon toga se desila Radićeva u okviru FUU festivala koja je bila izložena kao ulična postavka. Ne mogu opisati zadovoljstvo nakon realizacije ovog projekta, kako zbog velikog broja kreativaca koji su bili uključeni u sami nastanak te do posmatrača i medija koji su veoma dobro popratili ove događaje.
Izložba je stvorena u svrhu skretanja pažnje na zanemarene kulturno-historijske institucije.
Galerija Java - Scream Sarajevo
Scream Sarajevo - Sarajevska zima
Želim historiju u muzeju, a ne muzej u historiji!
Zemaljski muzej - skica
B: Aktivan si i kada je riječ o 3D street umjetnosti. Šta prethodi jednom takvom radu, koji je proces stvaranja? Šta ovi radovi imaju za cilj? Kojim gradovima si poklonio svoje radove?
R: Nakon nagrade koju sam spomenuo na samom početku teksta uslijedila je moja ogromna zainteresovanost za taj medij.
To je bio pristup koji je bio još neviđen u to vrijeme u BiH, pa i na Balkanu. Bio sam veoma zaljubljen u 3D street art i skice za festivale sam skicirao uvijek na dan posjete određenom festivalu zbog adrenalina i spontanosti koja ima svoju čar. Pokušao sam kroz 3D street art izazvati kod posmatrača osjećaj iznenađenja i šoka. Zbog toga sam mnogo vremena ulagao u osmišljavanje iluzija koje to mogu postići. Svaka slika je bila povezana sa lokacijom na kojoj sam radio.
Istakao bi sliku koju sam radio za Međunarodnu galeriju portreta u Tuzli za Interbifep. To je ujedno i moje najvažnije ostvarenje na ovom polju. Uradio sam i određeni broj aktivističkih 3D slika, a najvažnija u tom domenu je 3D iluzija otvorenog Historijskog muzeja koja je bila reakcija na tada zatvoreni Muzej. Ta slika je izazvala ogromne reakcije publike i medija što je bio primarni cilj Kerima Mušanovića i mene, obzirom da smo željeli skrenuti pažnju na zatvoreni Zemaljski muzej. Neke od lokacija na kojima sam radio 3D slike su Sarajevo, Tuzla, Goražde, Bosanska Krupa, Zvornik, Split, Doha...
3D Interbifep - Galerija portreta Tuzla
B: Često se desi da si sudionik pomoći ili vidovima humanitarnih pomoći, što o tebi govori i da si veliki čovjek. Takve vrste pomoći se uvijek odviju u konktekstu umjetnosti. Kako ti to doživljavaš? Da li je zaista moguće ostvariti određenu vrstu humanitarne pomoći kroz umjetnost?
R: Čovjek nije čovjek ako nije human. Mislim da svako od nas može učiniti nešto humano. Ja sam imamo priliku da svoje radove poklonim humanitarnim izložbama, ali i da kroz svoj rad budem pokretač aktivističkih akcija. „Selfie sa Ditom“ je primjer jedne takve akcije koja se borila za spas fabrike deterdženata „Dita“ Tuzla. Pokretanje proizvodnje je bila jedina nada za opstanak radnika fabrike.
Selfie sa Ditom
B: Šta misliš o savremenoj umjetničkoj sceni u Bosni i Hercegovini? U posljednje vrijeme je vrlo popularan odlazak mladih iz zemlje. Smatraš li da pred (mladim) umjetnicima u BiH stoji svijetla budućnost?
R: Veoma je teško opisati scenu, postoji određeni broj umjetnika i pokreta koje pratim i koji me fasciniraju, ali zbog lošeg sistema u državi umjetnici mnogo ispaštaju.
Umjetnički radovi zbog toga imaju svoju težinu, što naravno mlade neće zadržati u Bosni i Hercegovini.
Svi tragaju za tlom na kojem mogu biti produktivni, cijenjeni i sretni.
Nikad nisam bio manje optimističan, smatram da postoji mogućnost ali sve dok se mladi i obrazovani ljudi ne uključe u stvaranje države, bojim se da neće biti velikih promjena.
B: Na čemu trenutno radiš? Ima li nešto što bi ovom prilikom mogao najaviti?
R: Trenutno radim na fotografskom projektu koji se bavi gore navedenom temom, odlaskom mladih iz zemlje. Toliko mogu reći za sada.
